LOGO

Vijesti

Udruga za zaštitu potrošača poručila bankama: Ukinite opomene za kredite!


'Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci'

OSIJEK - Nakon što su prije dva tjedna Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kreditnim institucijama iz Udruge za zaštitu potrošača „Potrošački forum“ Osijek u utorak su povodom Svjetskog dana prava potrošača poslali i otvoreno pismo bankama, HUB-u, HNB-u, Vladi, predsjedniku Republike te građanima i udrugama.

Podsjetimo, riječ je o udruzi koja je pokrenula kampanju „Krediti - potrošači u raljama banaka“ , s posebnim naglaskom na enormne i prilično neutemeljene iznose koje banke naplaćuju klijentima za slanje opomena, a koje se u nekim bankama kreću i do iznosa od 200 kuna po osobi.

- Odlučili smo ići do kraja i nećemo se zaustaviti dok ne postignemo svoj cilj, a to je u slučaju opomena da se one ili prestanu naplaćivati ili da se svedu na stvarni trošak, a to ne može biti više od 10 kuna - kaže predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

poslanog bankama i HUB-u, dok se drugi odnosi na visinu kamatnih stopa po kreditima.

- Sada neke banke najavljuju sniženje kamatnih stopa, ali jedino normalno i najmanje što mogu učiniti jest da kamatne stope vrate na ugovorene, osobito za kredite u švicarskim francima. Naime, neke banke su enormno povisile kamatne stope tako da niti najavljeno smanjenje neće imati efekta, jer će one i dalje biti više od ugovorenih. Od HNB-a pak tražimo da postupi kao regulator, jer nam se čini da previše stoje po strani, a mi ne znamo tko bi drugi to trebao i mogao regulirati - istaknula je Brumerček-Lukačević, koja je pozvala i Vladu na „donošenje strategije i mjera za zaštitu korisnika kredita u uvjetima krize i to kod ljudi koji su ostali bez posla, kojima kasni plaća ili kojima poslodavac ne daje plaće.“

- Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci. To je zapravo trebalo biti doneseno prije dvije godine kada su donesene i u zemljama iz kojih potječu banke koje su danas u RH. No, za nas očito ne vrijede ista pravila. Od predsjednika Republike pak tražimo načelnu podršku u duhu njegove predizborne kampanje i dosadašnjeg obnašanja vlasti da u pravednoj državi teret krize treba biti pravedno raspoređen. Želimo podsjeiti da su hrvatski građani sve ove banke sanirali sredinom 90-tih godina, a sada su njihove žrtve - zaključila je Brumerček-Lukačević.

Jutarnji List; 15.03.2011

Hrvatski građani nisu zaštićeni od brojnih nepotrebnih nameta

681932Predsjednica “Potrošačkog foruma” - udruge za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana Mira Brumerček-Lukačević govori o potrošačkom standardu u Hrvatskoj te svemu onome što na njega utječe ili će utjecati ulaskom RH u Europsku uniju.Što građani mogu očekivati kad je riječ o potrošačkim pravima ulaskom Hrvatske u Europsku uniju?- Što se tiče propisa, oni su u cijelosti usklađeni.To se posebno odnosi na Zakon o zaštiti potrošača kao temeljni zakon u području potrošačkih prava građana. Ono što očekujemo je kvalitetnija provedba i nadzor nad provedbom propisa, ali i više standarde. Viši stupanj zaštićenosti u zemljama EU odnosi se prije svega na dosljednu provedbu zakona, ali i na više standarde trgovaca i davatelja usluga koje su si oni sami postavili. Kod nas u ovom trenutku postoji veliki raspon, od onih koji ne poštuju propise preko onih koji poštuju zadani minimum do onih koji su više standarde zaštite već ugradili u svoje poslovanje. Već sada, a posebno nakon ulaska u EU, očekujemo da se sustav zaštite potrošača, čiji su temelji postavljeni, nastavi razvijati. Nas, naravno, posebno zanima status Savjetovališta za potrošače i kapaciteti koje imaju u odnosu na broj i složenost upita i područja na koje se upiti odnose. U RH postoje četiri Savjetovališta za potrošače koja su osnovana 2005. godine. Za pojedinačno savjetovanje, informiranje i pomoć trenutačno se građani mogu obratiti u Savjetovalište, međutim, kada je riječ o sustavnim kršenjima potrošačkih prava, udruge nisu u mogućnosti reagirati podizanjem kolektivnih tužbi upravo radi nedovoljne kapacitiranosti, iako po ZOZP-u imaju takve ovlasti.

Teško do podrške stručnjaka i institucija

Kako gledate na zahtjeve za zaštitu korisnika kredita s aspekta potrošačkih prava i je li "Potrošački forum" već djelovao u tom pravcu?- Drago mi je da se ti glasovi sve češće čuju, jer kada smo mi započinjali našu kampanju u tom području, ukazujući na probleme korisnika kredita u uvjetima ekonomske krize, bilo je gotovo nemoguće probiti se u javni prostor, a još teže dobiti podršku stručnjaka i institucija. Na probleme i potrebu poduzimanja mjera zaštite korisnika kredita počeli smo ukazivati već krajem 2009. Tada je to prošlo gotovo nezapaženo. Krajem 2010. počeli smo sustavnu kampanju pod nazivom "Krediti - potrošači u raljama banaka" u suradnji s udrugom "Plavi val" iz Šibenika, iako nam nije bio odobren projekt pa tako ni sredstva za financiranje takve kampanje. Naše upite i zahtjeve upućivali smo bankama, HNB-u, HUB-u, Vladi, pa i predsjedniku RH. Djelovali smo i preko Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača, ali i unutar drugih institucija sustava i preko medija. Prema našem iskustvu, svaki ozbiljan problem na koji smo ukazali da se na vrijeme spriječi, a ne rješava nakon eskaliranja, počeo se razmatrati tek nakon nekoliko godina, što je i sada slučaj. Upravo zbog toga trebalo bi omogućiti korištenje ovlasti koje imaju savezi udruga, a koje se odnose na kolektivnu zaštitu potrošača.

Godinu obilježili problemi ovrha

Na što su se najviše žalili potrošači u 2011. godini?- Proteklu su godinu obilježili problemi ovrha, blokada računa i naplaćivanja vrlo visokih troškova opomena, posebno od banaka, ali i davatelja javnih usluga. Svi ti problemi ukazuju na to da građani u ovoj zemlji ne samo da nisu zaštićeni nego se dopustilo da ih se dodatno opterećuje različitim nametima, bilo da je riječ o nezakonitoj zaplijeni zaštićenih dijelova prihoda ili neopravdano visokim naknadama. Što se tiče ostalih pritužbi, u području trgovine, najčešći su problemi ostvarivanja prava u slučaju materijalnog nedostatka i ostvarivanja prava iz jamstva. U području javnih usluga, velik je broj upita iz područja telekomunikacija, iako su propisi u ovom području značajno poboljšani. Posljednjih nekoliko dana učestali su pozivi koji se odnose na račune za plin. Građani koji su nam se javili tvrde da su računi za plin veći nego prošle godine, iako su temperature osjetno više nego u istom razdoblju lani.

Ivana KUKIĆ SOLAR

Izvor: Glas Slavonije

Preporučamo:

Zaštita od nepovoljnih ugovora sklopljenih na daljinu
Kako se zaštititi od uvećanih troškova popravka?
Kako racionalno obaviti blagdansku kupnju?
Oprezno i suzdržano s korištenjem osobnih podataka!
Ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostorija trgovca
Koja su prava putnika u slučaju otkazivanja putovanja?

Udruga za zaštitu potrošača poručila bankama: Ukinite opomene za kredite!

50kn

 

'Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci'


OSIJEK - Nakon što su prije dva tjedna Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kreditnim institucijama iz Udruge za zaštitu potrošača „Potrošački forum“ Osijek u utorak su povodom Svjetskog dana prava potrošača poslali i otvoreno pismo bankama, HUB-u, HNB-u, Vladi, predsjedniku Republike te građanima i udrugama.

Podsjetimo, riječ je o udruzi koja je pokrenula kampanju „Krediti - potrošači u raljama banaka“ , s posebnim naglaskom na enormne i prilično neutemeljene iznose koje banke naplaćuju klijentima za slanje opomena, a koje se u nekim bankama kreću i do iznosa od 200 kuna po osobi.

- Odlučili smo ići do kraja i nećemo se zaustaviti dok ne postignemo svoj cilj, a to je u slučaju opomena da se one ili prestanu naplaćivati ili da se svedu na stvarni trošak, a to ne može biti više od 10 kuna - kaže predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

poslanog bankama i HUB-u, dok se drugi odnosi na visinu kamatnih stopa po kreditima.

- Sada neke banke najavljuju sniženje kamatnih stopa, ali jedino normalno i najmanje što mogu učiniti jest da kamatne stope vrate na ugovorene, osobito za kredite u švicarskim francima. Naime, neke banke su enormno povisile kamatne stope tako da niti najavljeno smanjenje neće imati efekta, jer će one i dalje biti više od ugovorenih. Od HNB-a pak tražimo da postupi kao regulator, jer nam se čini da previše stoje po strani, a mi ne znamo tko bi drugi to trebao i mogao regulirati - istaknula je Brumerček-Lukačević, koja je pozvala i Vladu na „donošenje strategije i mjera za zaštitu korisnika kredita u uvjetima krize i to kod ljudi koji su ostali bez posla, kojima kasni plaća ili kojima poslodavac ne daje plaće.“

- Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci. To je zapravo trebalo biti doneseno prije dvije godine kada su donesene i u zemljama iz kojih potječu banke koje su danas u RH. No, za nas očito ne vrijede ista pravila. Od predsjednika Republike pak tražimo načelnu podršku u duhu njegove predizborne kampanje i dosadašnjeg obnašanja vlasti da u pravednoj državi teret krize treba biti pravedno raspoređen. Želimo podsjeiti da su hrvatski građani sve ove banke sanirali sredinom 90-tih godina, a sada su njihove žrtve - zaključila je Brumerček-Lukačević.

 

Jutarnji List; 15.03.2011

Prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti

tuzba

Osječka Udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava Potrošački forum ovaj će tjedan Ustavnom sudu poslati prijedlog ocjene ustavnosti naplaćivanja opomena banaka zbog kašnjenja u plaćanju kredita, potvrdila je predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

To će biti prva inicijativa ovake vrste neke udruge građana kojom će pokušati stati na kraj čestim promjenama visine opomena, ali i naknada koje banke naplaćuju građanima. Da osiromašeni građani sve teže podmiruju kreditne obveze nije novost, kao što nije ni činjenica da banke takvim klijentima ususret izlaze isključivo deklarativno.

Rast nenaplativih plasmana banaka skočio je sa 5,3 posto iz prosinca 2009. na 6,9 posto u lipnju prošle godine, a u cijeloj 2010. od ukupnih kredita stanovništvu njih 7,5 posto bilo je rizično.

Zadovoljno trljaju ruke

Statistika govori o pogoršanoj naplati kredita, a kreditni dug građana nepodmiren više od tri mjeseca, prema nekim procjenama, popeo se na preko devet milijardi kuna. U dvije godine razina neplaćenih rata dugova više od tri mjeseca, povećana je za četiri milijarde kuna, odnosno za više od 70 posto.

Iz perspektive banaka, to je problematično. Ali postoji i onaj prikriveni dio zbog kojeg bankari zadovoljno trljaju ruke, a koji tjera u dodatni očaj korisnike kredita koji očekuju barem malu dozu razumijevanja tih tvrtki kojima iz godine u godinu omogućuju enorman profit.

Radi se o bankarskom mobbingu koji se sastoji od slanja i masnog naplaćivanja opomena za kašnjenje s uplatama rata kredita, koji se posljednjih mjeseci intenzivirao, pa činovnici uporno nazivaju korisnike kredita u bilo koje doba dana i večeri, šalju im SMS poruke, čak im zvone na vrata, tražeći novac. U Hrvatskoj udruzi banaka tvrde kako je bankama u interesu da dužnik uredno vraća dug, a sve drugo, počevši od slanja opomena, preko ovrha, do krajnje mjere prisilne naplate, bankama često ne može pokriti cjelokupni dug i nadoknaditi sve troškove.

Opomena i 200 kuna

Tvrde i da trošak slanja opomene (koji ponekad doseže i 200 kuna) predstavlja ukupnost stvarnog troška koji se sastoji od od troškova osoblja, sistemske podrške koja banci omogućuja praćenje urednosti plaćanja i slanja opomene do, naposljetku, troškova poštarine.

 

1. kredit za adaptaciju

‘Od naknade s burze platite odmah 2 rate’

Punih 11 godina plaćala sam na vrijeme rate za kredit za adaptaciju stana, sve do prošlog ljeta kada mi je počela kasniti plaća. Kredit i dalje plaćam svaki mjesec, ali sa zakašnjenjem zbog čega proživljavam pravi mobbing bankovnih službenika.

Prvo su mi slali opomenu, a onda su mi počele stizati i svakodnevne SMS poruke. Najnovije je da me, čim prođe 15. u mjesecu, još i zovu na mobitel. I to svaki dan, sve dok ne platim ratu kredita. Pritom ne biraju vrijeme.

Na primjedbu kako i sama nerado kasnim s plaćanjem jer osim 800 kuna za ratu moram platiti i opomenu od 30 kuna, a ako obavijest o kašnjenju pošalju jamcima, još i dodatnih 70 kuna, bankarica mi je objasnila kako za to postoji jednostavno rješenje: čim dobijete plaću, unaprijed platite dvije rate.

Objasnila sam joj da je to nemoguće jer mi je suprug ostao bez posla. Odlično, neka vam suprug plati ratu s naknadom koju dobije na burzi, odgovorila je. Kada je vidjela da i to neće ići, predložila je treće rješenje: posudite novac. Povukla se tek kada sam je upitala može li mi ona posuditi novac za ratu.

 

 

2. kupila auto na leasing

Radije 50 kn nego drugi datum dospijeća

Pune tri godine plaćam ratu leasinga za auto bez dana zakašnjenja. Rata mi je u međuvremenu porasla za gotovo 600 kuna zbog “divljanja” švicarca, no za to sam si sama kriva jer tko je 2007. mislio da će kamate rasti, a plaće padati i još k tome kasniti.

Prvi put sam se u ozbiljnom problemu našla potrkraj ljeta. Plaća je počela dolaziti sve kasnije i preskočila je datum dospijeća leasinga. Kada sam dobila opomenu od 50 kuna jer sam zakasnila s plaćanjem pet dana, zazvonio mi je alarm. Nazvala sam leasing kuću i predložila pomicanje datuma dospijeća za tih pet dana. Mislila sam: leasing će na vrijeme dobiti moju uplatu, a ja neću svaki mjesec dobivati 50 kuna opomene.

Međutim, nakon nekoliko dana čekanja dočekao me hladan tuš. Iako je moja referentica bila korektna i željala mi je pomoći, uprava leasinga nije. Odgovorili su mi da nisam jedini slučaj i da mi neće odobriti promjenu. Prilično sam se loše osjećala tog dana kada sam od cijenjenog klijenta postala samo još jedan “slučaj”, a taj me osjećaj prati i danas.

 

 

3. Moratorij zbog porodiljnog

Tražili su čak 2000 eura naknade

Prije tri godine suprug i ja podigli smo stambeni kredit u švicarskim francima. Ratu smo uvijek na vrijeme plaćali, bez obzira na vrtoglav rast tečaja franka. Trenutačno sam na porodiljnom, a suprugu kasni plaća. Imamo dvoje djece i jedva krpamo kraj s krajem, pa mi je prijateljica prošli mjesec sugerirala da odemo u banku i raspitamo se o opciji moratorija na kredit za vrijeme trajanja porodiljnog. To mi se činilo odličnim rješenjem jer mi dijete uskoro navršiti šest mjeseci pa ću primati naknadu od samo 2500 kuna.

Kad smo došli u banku, uslijedio je šok. Rekli su nam da možemo dobiti moratorij na šest mjeseci, no u isto vrijeme moramo platiti više od 2000 eura naknade i to jednokratno. To je otprilike isto koliko bismo uštedjeli neplaćanjem glavnice kredita koja iznosi oko 1000 kuna. Bili smo jako razočarani. Shvatili smo da je moratorij najobičnija prevara. On se isplati jedino banci i javnom bilježniku koji bi nam za taj posao uzeo 400 kuna.

 

izvor: Jutarnji list, 25.02.2011.

Kršenje potrošačkih prava prijavilo čak 3.257 osoba!

strelicaU 2010. godini na području Osijeka čak je3.257 građana prijavilo slučaj kršenja svojih potrošačkih prava, a među njima najviše je bilo onih koje su oštetile tvrtke iz sektora javnih usluga i trgovine. Prema godišnjem izvješću osječkeudruge “Potrošač”, čak40 postoukupnog broja prijava odnosi se na nezadovoljstvo uslugom izjavnog sektora, odnosno37 postona nezadovoljstvo vezano uztrgovačke usluge.

- Usluge iz javnog sektora kojima su građani bili nezadovoljni vezane su uz opskrbu plinom, strujom i vodom, te uz toplinarstvo, telekomunikacije, stanovanje, prijevoz, pogrebne usluge, parkiranje, čistoću, dimnjačarstvo, poštanske i TV usluge. Uvjerljivo najviše pritužbi zabilježeno je nasektor telekomunikacija, koji je oštetio čak607 građana. Na drugom su mjestu pritužbe vezane uzuslugu isporuke struje, na koju se požalilo160 građana, a na trećem je mjestujavna usluga održavanja čistoće, sa120 pritužbigrađana. U samom vrhu je i broj pritužbi vezan uzvodoopskrbu-110, te uzTV usluge-80 pritužbi, kažeMira Brumerček-Lukačević, voditeljica “Potrošača”, te dodaje kako je najmanje pritužbi zabilježeno kada su u pitanjudimnjačarske usluge- njih samo10. U 2010. godini napružatelje pogrebničkih i prijevoznih javnih uslugapotužilo sedvadesetak građana. Telekomunikacijske tvrtke ponajviše su kršile potrošačka prava sklapajućištetne ugovore, a od pritužbi vezanih uz isporuku vode i struje najviše je bilo onih zbog računa kojinisu u skladu s potrošnjom. U odnosu na2006.godinu, kada je udruga “Potrošač” u 12 mjeseci zabilježila1.473 pritužbegrađana vezane uz kršenje potrošačkih prava, 3.257 slučajeva zabilježenih u 2010. godini govori kako su građanisve svjesniji svojih prava, kao i da su spremniji za njih se izboriti.

Izvor: I.Kukić Solar/Glas-Slavonije.hr

Banke opomene naplaćuju i po 200 kn, iako ne bi smjele

kune2

OSIJEK - “Krediti - potrošači u raljama banaka” naziv je kampanje koju pokreće Udruga za zaštitu potrošača Potrošački forum iz Osijeka s naglaskom na problematiku slanja opomena korisnicima kredita koji svoje rate ne plate u roku dospijeća.

S obzirom na to da je takvih slučajeva, uslijed ekonomske krize, sve više, proporcionalno s time raste i pritisak banaka na klijente, pri čemu troškovi slanja opomena korisnicima kredita u nekim slučajevima dosežu enormne iznose. Neke su banke tako troškove slanja opomena svojim klijentima naplaćivale i po 200 kuna, a bilo je i slučajeva da dužnik po kreditu i jamac dolaze iz iste obitelji, no to svejedno nije spriječilo banku da oboma pošalje opomenu i od oboje traži po 200 kuna za troškove opomene.

Financiraju se sami

Potrošački forum prima sve više poziva za zaštitu, pa su stoga odlučili pokrenuti kampanju o svom trošku, jer im Ministarstvo gospodarstva nije odobrilo financiranje kampanje.

- Nije nam jasno zašto su nas odbili na natječaju, a s druge su strane odobrili neke projekte koji uopće nisu u duhu vremena i situacije u kojoj se nalazimo, no mi svejedno od toga nećemo odustati - kaže predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

 

Traže očitovanje banaka

- Tim je zakonom uređeno da banke odnosno drugi pravni subjekti nisu dužni dodatno opominjati dužnika nakon što mu je dostavio račun s točno naznačenim dospijećem.

Ako dužnik ne plati dug u naznačenom roku, počinju mu teći kamate. Dakle, sve dodatne opomene koje se naplaćuju nisu propisane Zakonom o obveznim odnosima - ističe Brumerčak-Lukačević, koja će svim bankama poslati zahtjev da se očituju o zakonskoj utemeljenosti naplate troška i visine troška opomene.

Izvor: Jutarnji list

Stranica 3 od 4