LOGO

Vijesti

Udruga za zaštitu potrošača poručila bankama: Ukinite opomene za kredite!


'Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci'

OSIJEK - Nakon što su prije dva tjedna Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kreditnim institucijama iz Udruge za zaštitu potrošača „Potrošački forum“ Osijek u utorak su povodom Svjetskog dana prava potrošača poslali i otvoreno pismo bankama, HUB-u, HNB-u, Vladi, predsjedniku Republike te građanima i udrugama.

Podsjetimo, riječ je o udruzi koja je pokrenula kampanju „Krediti - potrošači u raljama banaka“ , s posebnim naglaskom na enormne i prilično neutemeljene iznose koje banke naplaćuju klijentima za slanje opomena, a koje se u nekim bankama kreću i do iznosa od 200 kuna po osobi.

- Odlučili smo ići do kraja i nećemo se zaustaviti dok ne postignemo svoj cilj, a to je u slučaju opomena da se one ili prestanu naplaćivati ili da se svedu na stvarni trošak, a to ne može biti više od 10 kuna - kaže predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

poslanog bankama i HUB-u, dok se drugi odnosi na visinu kamatnih stopa po kreditima.

- Sada neke banke najavljuju sniženje kamatnih stopa, ali jedino normalno i najmanje što mogu učiniti jest da kamatne stope vrate na ugovorene, osobito za kredite u švicarskim francima. Naime, neke banke su enormno povisile kamatne stope tako da niti najavljeno smanjenje neće imati efekta, jer će one i dalje biti više od ugovorenih. Od HNB-a pak tražimo da postupi kao regulator, jer nam se čini da previše stoje po strani, a mi ne znamo tko bi drugi to trebao i mogao regulirati - istaknula je Brumerček-Lukačević, koja je pozvala i Vladu na „donošenje strategije i mjera za zaštitu korisnika kredita u uvjetima krize i to kod ljudi koji su ostali bez posla, kojima kasni plaća ili kojima poslodavac ne daje plaće.“

- Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci. To je zapravo trebalo biti doneseno prije dvije godine kada su donesene i u zemljama iz kojih potječu banke koje su danas u RH. No, za nas očito ne vrijede ista pravila. Od predsjednika Republike pak tražimo načelnu podršku u duhu njegove predizborne kampanje i dosadašnjeg obnašanja vlasti da u pravednoj državi teret krize treba biti pravedno raspoređen. Želimo podsjeiti da su hrvatski građani sve ove banke sanirali sredinom 90-tih godina, a sada su njihove žrtve - zaključila je Brumerček-Lukačević.

Jutarnji List; 15.03.2011

Banke za opomene naplaćuju čak 200 kuna!

kuneU vrijeme ove krize sve češće raste pritisak banaka na klijente u vidu slanja opomena korisnicima kredita koji svoje rate ne plate u roku dospijeća. Međutim, ono što intrigira su iznosi i do 200 kuna koje su banke naplaćivale za troškove slanja opomena.

 

Iz tog je razloga udruga Potrošački forum iz Osijeka pokrenula kampanju ''Krediti - potrošači u raljama banaka''. Budući da su dobivali sve više poziva na svoj telefon, odlučili su istu pokrenuti o vlastitom trošku budući da je Ministarstvo gospodarstva odbilo financiranje, piše Jutarnji list.

Udruga smatra kako banke slanjem opomena i proizvoljno određenim troškovima slanja iste krše Zakon o obveznim odnosima. Istim je utvrđeno da banke nisu dužne dodatno opominjati dužnika, nakon što im je dostavljen račun s naznačenim dospijećem.

Zanimljiva je situacija da su banke znale slati opomenu i dužniku po kreditu i njegovom jamcu, tražeći od oboje po 200 kuna, unatoč činjenici da dolaze iz iste obitelji.

Ako dužnik ne plati dug u naznačenom roku počinju mu teći kamate. Sve dodatne opomene nisu propisane Zakonom o obveznim odnosima, komentirala je za Jutarnji listMira Brumerček-Lukačević, predsjednica udruge Potrošački forum. (S.J.)

Izvor: Jutarnji list, izdanje 20.12.2010.

Spas od ralja bankara tražit će i na Ustavnom sudu

sudOsječka Udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava Potrošački forum u prosincu je pokrenula kampanju Krediti – potrošači u raljama banaka, kojom nastoji doznati zakonsku utemeljenost naplate visine troškova opomena koje šalju banke. Naime, sve veći broj građana žali se da uza zatezne kamate neopravdano moraju plaćati i troškove opomena za neplaćene rate kredita, koje u nekim slučajevima dosežu i 200 kuna, piše Poslovni dnevnik. "Nažalost, građani pri pregovaranju prilikom odobravanja kredita i sličnih drugih usluga o stavkama vezanim za naknade ne mogu pregovarati. Mogu samo otići u drugu banku, gdje će uglavnom dobiti isti odgovor", objasnila je predsjednica Potrošačkog foruma Mira Brumerček-Lukačević.

U dopisu koji su uputili na adrese 32 banke, Udruga upozorava da navedena klauzula nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Tim je zakonom regulirano da banke, odnosno drugi pravni subjekti nisu dužni dodatno opominjati dužnika nakon što su mu dostavili račun s točno naznačenim dospijećem. "Dakle, sve dodatne opomene koje se naplaćuju nisu propisane Zakonom o obveznim odnosima. Slijedom toga događa se da, iako je dužnik opomenut dostavom računa u kojem piše rok za plaćanje, ipak mora uz dug platiti i kamatu uz naknadu za opomenu", piše u dopisu koji je poslan i na adresu Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke (HNB). Samostalna sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković također osporava visoke troškove tih opomena. "Ako je dužnik zbog neplaćanja već 'kažnjen' zateznom kamatom, onda ne bi trebao biti dodatno kažnjavan slanjem opomena prema proizvoljnoj ocjeni vjerovnika nego prema stvarnim troškovima koje su imali kod opominjanja dužnika", kaže Duljković.

U HUB-u, naravno, ne vide ništa sporno u naplaćivanju opomena i kažu da klijent svojim potpisom ugovora o kreditu prihvaća platiti sve naknade i troškove u skladu s odlukama o visini naknada za usluge. Kažu, visina troška opomene ne uključuje samo trošak poštarine, nego i troškove osoblja nadležnog za praćenje urednosti plaćanja, telefonske pozive povezane s procesom opominjanja, troškove sistemske podrške i slično, piše Poslovni. U HNB-u, pak, kažu da i oni dobivaju pritužbe građana, te da su poduzeli odgovarajuće aktivnosti koje bi trebale dovesti do unapređenja transparentnosti poslovanja kreditnih institucija. Na zahtjev za očitovanje osječkoga Potrošačkog foruma do sada je odgovorila tek jedna banka. "Pričekat ćemo još neko vrijeme da se očituju i ostale banke, pa ćemo na temelju tih odgovora napraviti analizu i vidjeti je li najbolja opcija da idemo na Ustavni sud ili kolektivnu zaštitu potrošača, ili ćemo se odlučiti za oboje. Kako god, stvari ćemo istjerati na čistac", zaključila je Mira Brumerček-Lukačević.

Upitna zakonitost bankovnih opomena

Zakonom o obveznim odnosima regulirano je da pravne osobe nisu dužne dodatno opominjati dužnika nakon ispostave računa

Osječka Udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava “Potrošački forum” u prosincu je pokrenula akciju kojom nastoji doznati zakonsku utemeljenost naplate troška i visine troškova opomena koje šalju financijske institucije. Razlog je u sve većem broju žalbi građana koji smatraju da uza zatezne kamate neopravdano moraju plaćati i troškove opomene za neplaćene rate kredita. Nakon što im je Ministarstvo gospodarstva odbilo financiranje kampanje pod nazivom “Krediti – potrošači u raljama banaka”, Udruga nije odustala, nego se odlučila za samostalno financiranje. S kampanjom su upoznati i u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). U HUB-u ne vide ništa sporno u naplaćivanju opomena i kažu da klijent svojim potpisom ugovora o kreditu prihvaća platiti sve naknade i troškove u skladu s odlukama o visini naknada za usluge. U središnjoj banci pak smatraju da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti.

Najviše pritužbi na banke
U Potrošačkom forumu kažu da su odlučili staviti banke u naziv kampanje jer najviše pritužbi dolazi upravo na opomene koje šalju banke iako se kampanja odnosi i na kuće za leasing, osiguravajuća društva, pa čak i neke odvjetničke urede. Objašnjavaju da banke u općim uvjetima poslovanja vjerojatno imaju definirano pravilo da se u slučaju zakašnjeloga plaćanja duga treba platiti i trošak opomene. “Nažalost, građani pri pregovaranju prilikom odobravanja kredita i sličnih drugih usluga o stavkama vezanim za naknade ne mogu pregovarati. Mogu samo otići u drugu banku gdje će uglavnom dobiti isti odgovor”, kaže predsjednica Potrošačkog foruma Mira Brumerček-Lukačević. U dopisu koji su uputili na adrese 32 banke Udruga upozorava da navedena klauzula nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Tim je zakonom regulirano da banke, odnosno drugi pravni subjekti nisu dužni dodatno opominjati dužnika nakon što su mu dostavili račun s točno naznačenim dospijećem. “Ako dužnik ne plati dug u naznačenom roku, počinju mu teći kamate. Dakle, sve dodatne opomene koje se naplaćuju nisu propisane Zakonom o obveznim odnosima. Slijedom toga događa se da, iako je dužnik opomenut dostavom računa u kojem piše rok za plaćanje, ipak mora uz dug platiti i kamatu uz naknadu za opomenu”, stoji u dopisu bankama koji je poslan na uvid HNB-u i HUB-u. S njima se slaže i samostalna sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković koja osporava i visoke troškove tih opomena. “Ako je dužnik zbog neplaćanja već ‘kažnjen’ zateznom kamatom, onda ne bi trebao biti dodatno kažnjavan slanjem opomena prema proizvoljnoj ocjeni vjerovnika već prema stvarnim troškovima koje su imali kod opominjanja dužnika”, objašnjava Duljković. Kaže da se neopravdanost visine troškova slanja opomene koja u nekim slučajevima doseže i 200 kuna može vidjeti, primjerice, i u usporedbi s podacima Državnog zavoda za statistiku. Tamo stoji da je prosječna neto plaća po satu zaposlenika u pravnim osobama u rujnu iznosila 30,30 kuna pa se pita koliko sati rada je potrebno za slanje opomene.

HNB svjestan problema 
Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a kaže da su upoznati s problematikom opomena preko pritužbi građana koji se obraćaju i njima te da je HNB poduzeo odgovarajuće aktivnosti koje bi trebale dovesti do unapređenja transparentnosti poslovanja kreditnih institucija. “Naime, u tržišnim gospodarstvima, kakvo je i hrvatsko, središnja banka nema zakonskih ovlasti zadirati u cjenovnu politiku kreditne institucije za pojedine vrste usluga, odnosno proizvoda. No ono na čemu HNB može inzistirati, a što i čini, jest obveza banke da pravovremeno klijenta informira o svim očekivanim i novonastalim okolnostima te da postupa sukladno zakonskim i drugim propisima”, objašnjavaju u HNB-u. Mišljenja su da se utvrđivanje pojedinog iznosa po vrstama naknada koje kreditna institucija definira u svom poslovanju ogleda u svim utrošenim resursima koje banke angažiraju prilikom pružanja usluge. Razlike koje se pojavljuju glede tarifa kod kreditnih institucija za istu vrstu usluge uglavnom su posljedica veće ili manje racionalnosti procesa u samim institucijama. “To konkretno znači da institucije koje imaju efikasnije procese s tehničkim rješenjima koja minimiziraju, primjerice, angažman ljudskih resursa mogu ponuditi i nižu cijenu usluge. Također ako prve opomene ne urode rezultatom, moguće je da banke u daljnjem utjerivanju dugovanja uključuju i odvjetnike, što isto tako može utjecati na trošak opomena”, tvrde u HNB-u.


Ustavni sud 
Na istoj liniji razmišljaju i u HUB-u jer visina troška opomene ne uključuje samo trošak poštarine. Ukupan trošak uključuje i troškove osoblja nadležnog za praćenje urednosti plaćanja, telefonske pozive povezane s procesom opominjanja, troškove sistemske podrške i slično, objašnjavaju. Na zahtjev za očitovanje osječkoga Potrošačkog foruma do sada je odgovorila tek jedna banka. “Pričekat ćemo još neko vrijeme da se očituju i ostale banke pa ćemo na temelju tih odgovora napraviti analizu i vidjeti je li najbolja opcija da idemo na Ustavni sud ili Kolektivnu zaštitu potrošača, ili ćemo se odlučiti za oboje. Kako god, ‘stvari’ ćemo istjerati na čistac”, zaključila je Mira Brumerček-Lukačević.

Izvor: www.poslovni.hr

Stranica 4 od 4